Novo New

KULINI - FANTAZIJSKI PAPIRNI NOVAC BOSNE I HERCEGOVINE

Slobodanu pl. Pukanic, u znak zahvalnosti za novcanicu 100 una

Amer Sulejmanagic

Više od petnaest godina je numizmatickoj javnosti poznat pojam “kulin”. O tom papirnom novcu se znalo jako malo i to na osnovu nekoliko dostupnih kratkih novinskih vijesti i kopija slika jedne od tih novcanica. Od nedavno se situacija promijenila, pa je na svjetlost dana izašao originalni materijal, koji je otkupio g. Magbul Škoro. Zahvaljujuci ovom sarajevskom kolekcionaru i njegovoj spremnosti da autoru ovog rada stavi na raspolaganje materijal i dokumentaciju o kulinima danas smo u stanju u potpunosti rekonstruirati ovu epizodu bosanskohercegovacke notafilije.

U skladu sa numizmatickim pojmovima ovaj novac se može svrstati u propagandna, odnosno fantazijska izdanja.[1]Dr. Turk drži da se, u slucaju fantazijskog novca, radi o medaljama.[2]

Iako se u slucaju kulina radi o papirnom novcu, materijal od kojeg je izraden ne može promijeniti njegovu suštinu, pa se i ovakva izdanja mogu definirati kao fantazijska, u prilog cemu govori i brojan, slicni papirni materijal izdat tokom zadnjih godina širom svijeta, a posebno na podrucju bivše SFR Jugoslavije.

Poplava raznih propagandnih – fantazijskih papirnih izdanja, na podrucju saveznih republika bivše SFRJ, od kraja 1989. do 1992. godine posljedica je, ali i svojevrsno svjedocanstvo disolucije te zemlje. Ona su odraz pritiska javnosti i pojedinaca na vlasti buducih samostalnih država, kako bi preduzele korake u preuzimanju monetarne politike iz ruku nestajucih saveznih organa. Gdje su pritisak i raspoloženje javnosti bili najjaci uslijedili su najraniji primjeri ovakvog novca.

Vec u aprilu i maju 1990. godine dolazi u Sloveniji do realizacije projekta Lipa u izdanju i organizaciji Bogdana Oblaka–Hamurabija, odnosno Mladina-Lipa Holding. Ovaj projekat je zacet 29. novembra 1989, a njegov finalni proizvod je bila novcanica od 1 Lipe, kojoj je stanovništvo dalo masovnu podršku kupujuci je kao suvenir.

Uskoro, pocetkom oktobra 1990., slijedi serija ponovo slovenskih lipa, serija od 6 apoena sa najmanjom nominalnom vrijednosti od ½ lipe, izradenih prema dizajnu Klemena Rodmana i štampanih u Gorenjskom tisku u Kranju.

Slovenska vlada istovremeno zapocinje rad na projektu prvog novca te republike, i javnost u januaru 1991. godine saznaje da se u Celjskoj štampariji Aero (Cetis Security) vec štampaju bezimeni bonovi sa motivom Triglava.

Ovim bi se mogla zaokružiti glavna slovenska propagandna – fantazijska izdanja, uz napomenu da se u ovom radu necemo baviti slicnim izdanjima izradenim od metala, nego samo papirnim, i to onim koja imaju svojevrsni državotvorni karakter (koja nose ime države odnosno centralne monetarne institucije kao naziv emitenta), a ne onim koja imaju humoristicki karakter, a kojih je takoder bilo.

Hrvatska javnost i vlast su u stopu pratile slovensku. Tako vec nakon par mjeseci, polovinom septembra 1990. godine, firma Andavtonia Antiqva iz Velike Gorice izdaje u Zagrebu novcanicu od 100 banica, koju do kraja te godine prate i apoeni od 2 i 10; a pocetkom slijedece godine i ostali od 1, 5, 20 i 50  banica.

Pocetak 1991. godine donosi i novcanice radene po dizajnu Joška Marušica od 10, 100 i 1000 nina u izdanju bankara Ibrahima Dedica (kasnije ubijenog).

U prvim mjesecima te godine su izdate još:

1 trsatika u izdanju Tetra, Rijeka -  J. Ahel, K. Mustac, L. Jelušic.

1 banovac, izdanje Ivan Škunca iz Zagreba

100 tomislava, izdato kao priznanica Društva ljubitelja Ogulina za obnovu spomenika kralja Tomislava.

U aprilu 1991. javnosti postaje poznato da je hrvatska vlada vec odštampala odredene kolicine novcanica hrvatskog dinara, kao buducu hrvatsku privremenu monetu, i da ih cuva u trezoru.

U istocnim republikama bivše SFRJ proces se odvijao sporije. Pocetkom marta 1991. Kosovo dobija prvu propagandnu – fantazijsku novcanicu: 1 dardan u izdanju “Banka kombetare e Kosoves”. U avgustu se u Makedoniji pojavljuje novcanica od 20 statera, koja je prema Ranku Mandicu bila zabranjena i uništena. Avgust takoder donosi 1 srbijanku u Srbiji, a septembar 1 perper u Crnoj Gori.

Šta se za svo ovo vrijeme dešavalo u Bosni i Hercegovini? Kako su se prema ovom procesu odnosili pojedinci javnost, politicke stranke i ostale organizacije? Potpuna pasivnost je odmah uocljiva. Ne možemo tvrditi da još poneki pojedinci nisu ponešto nacrtali, kao što je to autor ovog teksta za svoju dušu radio, ali za jedinu, stvarno izdatu, novcanicu koja bi se mogla svrstati u doba ovih politicko - propagandnih aktivnosti možemo zahvaliti našim zapadnim susjedima, i pomenutoj firmi Andavtonia Antiqva iz Velike Gorice koja nam je, iz prijateljstva i poštovanja prema BiH, u julu 1991. godine darovala  novcanicu od 100 una.

Zato je, još i danas – nakon petnaest godine, tužno uopce i analizirati to doba bosanskohercegovacke fantazijske notafilije, ali taj zadatak necemo pokušati izbjeci. Ta serija kulina od sedam apoena, to jedino bosansko fantazijsko izdanje izdato od strane bosanaca je bez svake sumnje potpuno zakašnjelo, možda i bespotrebno, tako da se vjerojatno nije ni trebalo pojavljivati. Kao potvrda ovoga što tvrdim neka posluže podaci da je do 15. novambra 1991. godine, to jeste do dana kada je Gradski odbor Liberalne stranke Sarajevo promovirao novcanice kulina:

- u Sloveniji potpuno završeno doba politicko-propagandnog djelovanja u oblasti notafilije i da je ta zemlja vec bila uvela “Triglav” bonove, te istisnula iz upotrebe dinar SFRJ

- u Hrvatskoj takoder više nema propagandno – fantazijskih izdanja, a za mjesec dana (Božic 1991.) ce tamošnje stanovništvo dobiti i prve place isplacene u novcanicama hrvatskog dinara

- Vlada RBiH vec tajno pregovara sa firmom de la Rue o štampanju novca za BiH u Engleskoj

- Makedonija vec štampa svoje bonove kao podlogu za zamjenu dinara SFRJ, planiranu za april 1992. godine

- Zavod za izradu novcanica u Beogradu vec štampa nove novcanice sa izmijenjenim bojama koje nose 1991. kao godinu izdanja

- niti Kosovo, a cak ni Crna Gora više nema fantazijskih izdanja; jedino slijede druge, naknadne, serije takvog novca u Makedoniji (1 makedonka u decembru 1991., te 1, 10 i 100 makedonki u januaru 1992.), te u Srbiji (10 srbijanki u decembru 1991., 50 srbijanki iz aprila 1992. i 100 srbijanki u avgustu 1993.)

Apoenska struktura serije novcanica kulina koja je ostala skrivena od ociju javnosti sve do danas, ipak nije bila nepoznata u strucnim krugovima. Tako Ranko Mandic u svome clanku u casopisu dinar navodi sve nominalne vrijednosti.[3]

U sarajevskom Oslobodenju od 15. novembra 1991. godine se pored nominalnih vrijednosti svih novcanica navodi i da ce serija kulina biti poslana na izložbu novcanica koja se tada upravo održavala u Beogradu. Inace su se u štampi pojavljivale samo slike novcanica od 50 i 100 kulina.

Izvorni materijal o novcanicama kulina, koji je otkupio g. Magbul Škoro, sastoji se od:

- clanaka iz novina – tri iz novembra 1991. i dva iz novembra 1995. godine

- dva dopisa Gradskog odbora Liberalne stranke BiH Sarajevo iz novembra 1995.

- avers i revers zajedno, kao proba na listu formata A4 – bojeno rukom

- avers i revers zajedno, kao proba na listu formata A4 – sa oznakom autora novcanice

- slijepljeni avers i revers novcanica sa pecatom GO LS BiH Sarajevo na aversu

- novcanica završnog izgleda

- novcanica završnog izgleda sa pecatom GO LS BiH Sarajevo na reversu

- loša kopija sa pecatom GO LS BiH Sarajevo na reversu

Na pomenutim listovima formata A4 autorstvo novcanica je definirano ovako:

“Ideja i realizacija: Hasib Salkic, ZODIS, Zvonimir Markešic i Liberalna stranka BiH”

Odmah se može uociti jedna nelogicnost. Kao izdavac kulina na novacanicama navedena Republika Bosna i Hercegovina, dakle ne glavna monetarna institucija (Državna, Centralna ili Narodna banka). Osoba ciji se potpis nalazi na novcanici je naslovljena kao Guverner, dakle titulom koja ide iskljucivo uz upravnika centralne emisione ustanove neke zemlje. Ova nelogicnost svjedoci o nepoznavanju osnovnih pojmova, ili, u najboljem slucaju, o previdu predlagaca ovog novca.

Takoder se uocavaju dvije vrste potpisa iste osobe (D. Jadric) kao guvernera. Jedna vrsta se javlja na svim novcanicama, dok se druga javlja samo na novcanicama od 100 kulina i to kod:

- aversa i reversa zajedno kao probe na listu formata A4 sa oznakom autora novcanice

- loše kopije sa pecatom GO LS BiH Sarajevo na reversu

- slika iz novinskih clanaka iz novembra 1995. godine.

Slika 1. Dvije vrste potpisa guvernera; prva se javlja na svim apoenima, a druga samo na probnim varijantama apoena od 100 kulina, kao i na slikama iz novinskih clanaka

Na aversu svakog apoena se u gornjem lijevom uglu nalazi kompjuterski dizajniran guilloch sa malom brojnom oznakom vrijednosti; u donjem lijevom uglu je potpis guvernera. Ostali dio aversa pokriva kompjuterski dizajniran okvir u kojem se na polju od mnogo secesijski oblikovanih slova K nalazi velika brojna oznaka vrijednosti iznad rijeci KULIN napisane latinicom i cirilicom. U dnu je izjava da je FALSIFIKOVANJE KAŽNJIVO PO ZAKONU, takoder u dva pisma.

Zajednicki elementi na reversima svih apoena, pored kompjuterski dizajniranih guillocha identicnih onima na aversu, su polje uz gornji rub u kojem latinicom i cirilicom stoji REPUBLIKA BOSNA I HERCEGOVINA; brojna oznaka vrijednosti u donjem lijevom uglu; polje sa slovima ispisanom nominalnom vrijednošcu u sredini dole; te serijski broj u donjem desnom uglu novcanice.

Reversi apoena se razlikuju po slijedecim motivima:

1 kulin – panorama kraljevskog grada Jajca

5 kulina – Cuprija (most) na Drini u Višegradu

10 kulina – pogled na Sarajevo sa istocne strane, sa zgradom Vijecnice

50 kulina – Stari most u Mostaru

100 kulina – srednjovjekovni bosanski stecak

500 kulina – srednjovjekovna povelja i banski pecat

1000 kulina – grb dinastije Kotromanica, ujedno i grb Republike BiH

Slika 2. Dijelovi motiva na reversima svih novcanica završnog izgleda

I na aversu i na reversu su prilikom dizajniranja završnog izgleda svih novcanica  kompjuterski dizajnirani motivi bojeni rukom.

Motivi su aplicirani u okvir od kompjuterski izradenih šara sa takoder kompjuterski izradenim jednostavnijim ugaonim rozetama.

Ukupno se kod svih varijanti ovih novcanica javlja sedam razlicitih serijskih brojeva; po jedan za svaku nominalnu vrijednost.

Novcanice završnog izgleda su izradene u cetverobojnom offset tisku vrlo finog, gotovo linijskog rastera, dok je kod proba tackasti raster jako krupan.

Slika 3. Fini i krupni raster

Varijante

U odnosu na završni izgled novcanica, sa pecatom LSBiH ili bez njega, svi apoeni osim onoga od 500 kulina javljaju se u još nekoliko varijanti. Sve su to varijante boja, nastale upotrebom raznih filtera, ili svjetlije – tamnije varijante.

Samo se kod apoena od 1 kulina motiv na reversu javlja u dvije varijante. Na novcanici završnog izgleda je slika Jajca umanjena, pa se vidi utvrda na vrhu, dok je na probnim otiscima i na kopiji slika veca pa utvrde na njima nema.

Slika 4. Razlicite slike Jajca; prva (veca) se javlja na probnim otiscima, a druga (manja) na novcanicama završnog izgleda

Varijante boja i osvijetljenosti u odnosu na novcanice završnog izgleda se javljaju ovako:

1 kulin: 4 varijane – crna i smeda; svjetlija i tamnija (sve sa vecom slikom Jajca)

5 kulina: 2 varijante – obadvije svjetlije od novcanice završnog izgleda

10 kulina: 4 varijante – tri plave (jedna tamnija i dvije svjetlije) i crnosiva svjetlija

50 kulina: 5 varijanti – dvije svjetlije, dvije srednje tamne i jedna tamnija

100 kulina: 3 varijante – crna, smeda i svjetlija (sve sa drugom vrstom potpisa)

1000 kulina: 4 varijante – dvije svjetlije i dvije tamnije

U novembru 1995. godine je Republikanska stranka BiH javno obznanila svoj prijedlog da novo ime bosanskohercegovacke monete bude kulin. Dva dopisa LSBiH i dva novinska teksta svjedoce o reakciji – demantu ove stranke koja je cetiri godine ranije dala isti prijedlog.

Slika 5. Pecat LSBiH na novcanicama završnog izgleda, nekim probnim otiscima i kopijama

Sva ova, kao i ranije navedena dokumentacija, te sve varijante novcanica ovog izdanja, koje je vlasnik rado stavio na raspolaganje radi pisanja ovog rada predstavljaju vrijedno svjedocanstvo ovog perioda bosanskohercegovacke historije. Autor rada se najtoplije zahvaljuje vlasniku, g. Magbulu Škoro.

[1] “Ovaj mali katalog, prvi takve vrste koji se objavljuje u našoj zemlji, obraduje veoma specifican numizmaticki materijal a koji nije novac. Ta nemonetarna a ipak numizmaticka izdanja, donekle se razlikuju i od “novcu slicnih tvorevina” kao što su žetoni, medalje i sl. Numizmaticki materijal koji ovde obradujemo, dakle, predstavlja zasebnu numizmaticku kategoriju: Radi se o tzv. fantazijskim izdanjima “novca” ili o tzv. “iluzija-izdanjima novca”.

FANTAZIJSKI NOVAC

“Ovaj termin, engl. fantasy issues, oznacava izdanja slicna novcu a cija je osnovna karakteristika u tome što ta izdanja nisu odobrena od bilo koje institucije državne vlasti one suverene države u cije se ime, ili za ciju se teritoriju (ili delove teritorije) taj “novac” kuje. Radi se, jednostavno, o izmišljenom novcu, o lažnim monetarnim izdanjima, ponekad i o vrlo tipicnim falsifikatima. Fantazijski novac, najcešce, ima propagandno-politicke karakteristike a kao izdavaci istog cesto se pojavljuju razni separatisticki, “oslobodilacki” i sl. pokreti, uglavnom u inostranstvu (politicka emigracija). Izdavaci su vrlo retko privatna lica ili institucije u samoj zemlji za koju se isti izdaje.”

Ranko Mandic; Katalog fantazijskog metalnog novca jugoslovenskih zemalja (1934-1990); Moneta; Beograd; 1990; Predgovor

[2] “FANTAZIJSKI KOVANCI” (Phantasiemunzen) imajo zgolj videz državnih kovancev, vendar so zasebni proizvod; na nih so navedbe obstojecih ali izmišljenih držav in vrednostne oznake iz obstojecih ali izmišljenih valut. Takšni kovanci nimajo nikakega znacaja denarja in štetejo kot medalje”,

Dr. Ivan Turk; Omejevanje in razclenjevanje denarja v numizmatiki; Num. vestnik št.8; Ljubljana; 1980; s.247.”

Prijevod: “FANATZIJSKE KOVANICE” (Phantasiemunzen) imaju izgled državnih kovanica ali su zasebni proizvod; na njima se navode postojece ili izmišljene države i vrijednosne oznake postojecih ili izmišljenih valuta. Takve kovanice nemaju nikakvo znacenje novca i racunaju se kao medalje.

Dato prema: Ranko Mandic; op. cit.

[3] Casopis dinar br. 22; str. 62; Beograd; 2004.

Poštovani prijatelji i kolege, na ovom sajtu možete pogledati listu papirnog novca kojeg nudim.

Takoðe se možete upoznati i sa mojim interesom za razglednice.

Poštovani prijatelji i kolege, možete uraditi download moje ponude papirnog novca u MS Excel formatu

Dear friends and colleagues! You can download zipped MS Excel file of my offer.

smagbul@yahoo.com